blog featured img
Nazad

10.03.2020.

Kategorija

NEUROTESTIRANJE VS AKETIRANJE

Želimo promjene u svom timu, kolektivu ili kompaniji, no da bismo uopće od nekuda krenuli, trebaju nam nekakvi inputi, informacije na temelju kojih ćemo donositi određene zaključke i odluke. Kako to učiniti? Na koji način dolazimo do informacija o svojim djelatnicima? U praksi se pokazalo da je jedan od najčešće korištenih i najbržih alata prikupljanja podataka putem anketiranja.

Anketa je strukturirani upitnik kojeg čine unaprijed određena pitanja koja se postavljaju ispitaniku u izravnoj komunikaciji bilo u obliku intervjua (strukturirani intervjui), samostalnim ispunjavanjem upitnika, telefonski, poštom ili putem interneta te pomoću kojeg se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se saznali podaci o njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima, mišljenjima, preferencijama, interesima i slično.

Ankete su dobar alat jer pomoću njih možemo dobiti velike uzorke, mogu se brzo provesti, omogućuju anonimnost ispitanika, zahtijevaju manje truda i vremena jer možemo istovremeno ispitati veći broj ljudi, te se isključuje utjecaj anketara na odgovore ispitanika.

Ali…

Jesu li ankete objektivan način da dobijemo prave podatke? Možemo li s njima zbilja dobiti uvid u ono što nam je bitno razumjeti kod naših djelatnika?

Dugo godina sam provodila istraživanja, kreirala upitnike te se dobro upoznala s prednostima i manama anketa. Nisam bila sretna s tim jer sam primjećivala da ih djelatnici odrade jer moraju, ili ih ispune „tek tako“, ne ispunjavaju ih iskreno. Ne komuniciraju svoje stavove otvoreno. Imaju previše vremena za odgovaranje pa kalkuliraju. Švrljaju po njima…

                            

Kako ovo možemo premostiti?

Jedan od načina je neurotestiranjem, odnosno EEG istraživanjem kod koji garantira cjelovitost istraživanja.

EEG (elektroencefalografija) je neinvazivna metoda mjerenja električnih impulsa mozga posebnim uređajem u obliku kape s elektrodama. Izmjereni impulsi ukazuju na procese, odnosno reakcije mozga za vrijeme određenih aktivnosti ili izloženosti određenom podražaju.



Uz pomoć EEG signala pratimo reakcije ispitanika na pojedine dijelove sadržaja te mjerimo podsvjesno slaganje ili neslaganje s tvrdnjama vezanim uz npr. kompaniju, radno mjesto, uvjete itd.


Neuro istraživanje nam omogućuje da promatramo što osoba percipira. Praćenjem motivacije i emotivne angažiranosti ispitanika tijekom izloženosti sadržaju mjerimo i njihov sveukupni dojam, odnosno pozitivne i negativne reakcije na sadržaj u cjelini. Taj efekt ne možemo dobiti putem ispunjavanja ankete – koliko god ona metrijski bila dobro postavljena. I to je važan iskorak prema kvalitetnijem razumijevanju onog što nam je bitno u organizaciji.