10.03.2020.
Kategorija
NEUROTESTIRANJE VS AKETIRANJE
Želimo promjene u svom timu, kolektivu ili kompaniji, no da bismo uopće od nekuda krenuli, trebaju nam nekakvi inputi, informacije na temelju kojih ćemo donositi odreÄ‘ene zakljuÄke i odluke. Kako to uÄiniti? Na koji naÄin dolazimo do informacija o svojim djelatnicima? U praksi se pokazalo da je jedan od najÄešće koriÅ¡tenih i najbržih alata prikupljanja podataka putem anketiranja.
Anketa je strukturirani upitnik kojeg Äine unaprijed odreÄ‘ena pitanja koja se
postavljaju ispitaniku u izravnoj komunikaciji bilo u obliku intervjua
(strukturirani intervjui), samostalnim ispunjavanjem upitnika, telefonski,
poštom ili putem interneta te pomoću kojeg se prikupljaju i analiziraju izjave
ljudi kako bi se saznali podaci o njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima,
miÅ¡ljenjima, preferencijama, interesima i sliÄno.
Ankete su dobar alat jer pomoću njih možemo
dobiti velike uzorke, mogu se brzo provesti, omogućuju anonimnost
ispitanika, zahtijevaju manje truda i vremena jer možemo istovremeno ispitati
veći broj ljudi, te se iskljuÄuje utjecaj anketara na odgovore ispitanika.
Ali…
Jesu li ankete objektivan naÄin da dobijemo
prave podatke? Možemo li s njima zbilja dobiti uvid u ono što nam je bitno
razumjeti kod naših djelatnika?
Dugo godina sam provodila istraživanja, kreirala upitnike te se dobro upoznala s prednostima i manama anketa. Nisam bila sretna s tim jer sam primjećivala da ih djelatnici odrade jer moraju, ili ih ispune „tek tako“, ne ispunjavaju ih iskreno. Ne komuniciraju svoje stavove otvoreno. Imaju previše vremena za odgovaranje pa kalkuliraju. Švrljaju po njima…
Kako ovo možemo premostiti?
Jedan od naÄina je neurotestiranjem,
odnosno EEG istraživanjem kod koji garantira cjelovitost istraživanja.
EEG (elektroencefalografija) je
neinvazivna metoda mjerenja elektriÄnih impulsa mozga posebnim ureÄ‘ajem u
obliku kape s elektrodama. Izmjereni impulsi ukazuju na procese, odnosno
reakcije mozga za vrijeme određenih aktivnosti ili izloženosti određenom
podražaju.
Uz pomoć EEG signala pratimo
reakcije ispitanika na pojedine dijelove sadržaja te mjerimo podsvjesno
slaganje ili neslaganje s tvrdnjama vezanim uz npr. kompaniju, radno
mjesto, uvjete itd.
Neuro
istraživanje nam omogućuje da promatramo što osoba percipira. Praćenjem
motivacije i emotivne angažiranosti ispitanika tijekom izloženosti sadržaju
mjerimo i njihov sveukupni dojam, odnosno pozitivne i negativne reakcije na
sadržaj u cjelini. Taj efekt ne možemo dobiti putem ispunjavanja ankete –
koliko god ona metrijski bila dobro postavljena. I to je važan iskorak prema
kvalitetnijem razumijevanju onog Å¡to nam je bitno u organizaciji.